Konferencija drvnog sektora u Opatiji, rezultirala je zaključkom o nužnom restrukturiranju samog drvnog sektora, jer 800.000 m3 godišnje prerađenih trupaca u svježu drvnu građu predstavlja veliki potencijal za proizvode veće dodane vrijednosti. Traži se unapređenje sustava zelene javne nabave, označavanja domaćih proizvoda, kao i njihovo ekološko označavanje. Predlaže se uvođenje zakonske obvezu za ugradnju najmanje 30 posto drva u objektima javne namjene u Hrvatskoj, po uzoru na druge zemlje, jer jedna tona betona oslobađa oko jednu tonu ugljičnog dioksida, dok jedna tona drvne građe sprema (pohranjuje) oko jednu tonu ugljičnog dioksida! Snažno poduprta inicijativa osnivanja interdisciplinarnog Tehničkog instituta za drvo.
Opatija, 8. veljače 2022. – S temom „Drvo u graditeljstvu“ održana je konferencija koju je organizirala HUP-Udruga drvne i papirne industrije, uz pokroviteljstvo Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, te suorganizatore Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume i udrugu Oris Kuća arhitekture.
Prema riječima glavnih organizatora konferencije Ivić Pašalića, predsjednika HUP Udruge drvne i papirne industrije i Damira Zorića, glavnog direktora HUP-a osnovni cilj konferencije je afirmirati širu uporabu drva kao građevnog materijala u graditeljstvu, te osigurati znanstveno-stručnu i institucionalnu potporu. Ovaj susret domaćih i inozemnih stručnjaka – drvoprerađivača, znanstvenika i arhitekata – bila je prigoda za razmjenu ideja i mišljenja i, što je osobito značajno, pružanje praktičnih preporuke o mogućnostima i preduvjetima većeg korištenja drva u hrvatskom graditeljstvu.
Filip Galeković iz tvrtke PPS Galeković prezentirao je aktualni trenutak hrvatske drvnoprerađivačke industrije, analizom strukture hrvatskih drvnih proizvoda, ukazujući na neminovnost strateških promjena u tom segmentu prerađivačke industrije.
Vjekoslav Živković, prodekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu elaborirao je doprinos znanstvene zajednice u razvoju novih proizvoda od drva za graditeljstvo, što je aktualizirao kao ključni element niskougljične strategije Europskog zelenog plana.
O slovenskim iskustvima u povezivanju nacionalnog građevinarstva i drvoprerađivačkog sektora govorila je Andreja Kutnar, direktorica instituta InnoRenew CoE u Izoli, koji se bavi istraživanjima usmjerenima na obnovljive materijale i održive zgrade, posebno na inovativne pristupe drvu i njegovoj upotrebi, s ciljem prenošenja znanstvenih spoznaja u industrijsku praksu.
Poznati hrvatski arhitekt Andrija Rusan posvetio je svoje izlaganje primjerima dobre prakse korištenja drva u arhitekturi. Njegov ekspoze je nadopunio Aleksandar Petric, s austrijskog Instituta za drvo, s naglaskom na znanstvenu i stručnu potporu razvoju drvne industrije, te primjerima dobre prakse uporabe drva u gradnji javnih objekata u Europskoj uniji.
Ministar Darko Horvat naglasio je važnost ove konferencije u isticanju drva kao vrlo važnog i vrijednog resursa Republike Hrvatske. “Drvo kao materijal koji se koristi u graditeljstvu u segmentu novih investicija, ali za nas još važnije i u segmentu obnove nakon potresa, ima svoje posebno mjesto. Tome u prilog govori i činjenica kako su upravo drvene montažne kuće prve koje će se graditi na području Banovine. No, upravo nam je ova prirodna ugroza pokazala kako drvo može biti izuzetno čvrst i protupotresno siguran materijal, koji istovremeno može polučiti i veliku energetsku efikasnost te zadovoljiti moderne nZEB standarde“, istaknuo je ministar Horvat
U panel raspravi sudjelovali su Darko Horvat, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Damir Zorić, glavni direktor HUP-a, Renata Ojurović, ravnateljica Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede i Krunoslav Jakupčić, predsjednik uprave Hrvatskih šuma.
Konferencija drvnog sektora rezultirala je zaključkom o nužnom restrukturiranju samog drvnog sektora, poglavito učinkovitijom uporabom drvnog resursa. Naime, godišnje se preradi oko 800.000 m3 trupaca u svježu drvnu građu, što predstavlja veliki potencijal za proizvode veće dodane vrijednosti, kao što su npr. LLD (ljepljeno-lamelirano drvo) i CLT (križno-lamelirano drvo). Ovakvi proizvodi već sada imaju ozbiljnu potražnju kod domaćih proizvođača montažnih kuća, drvenih kuća,lameliranih nosača. Uz domaću potražnju, veliki je izvozni potencijal za ove proizvode.
Zato je nužno ulaganje u proizvodne kapacitete koji će osigurati izradu proizvoda više dodane vrijednosti, isto kao i uvođenje inovativnih tehnologija u proizvodne procese, zbog smanjenja potrošnje energije, ali i povećanja učinkovitosti i produktivnosti.
Apelirajući kako je potrebno iskoristiti potencijale domaćeg drvnog resursa i proizvodnje tako da se poveća potrošnja građevnog drva u Hrvatskoj, drvoprerađivači predlažu promjene kao što je unaprijeđenje sustava označavanja domaćih proizvoda (eko oznake, oznake domaćeg podrijetla proizvoda itd.). Također, podržavaju uvođenje stimulativnih mjera za krajnje korisnike kao preduvjet većeg korištenja drva u gradnji. Za to bi bilo potrebno, predlažu drvarci, unaprijediti kriterije zelene javne nabave i uvesti zakonsku obvezu za ugradnju najmanje 30 posto drva u objektima javne namjene u Hrvatskoj, po uzoru na druge zemlje. Također, podržano je i ekološko označavanje proizvoda jer korištenje dugovječnih proizvoda od drva s niskom uklopljenom energijom doprinosi smanjenju ugljičnog otiska konačnih proizvoda, što se uklapa u provedbu niskougljične strategije Vlade RH. Vrlo je inspirativan podatak, također objavljen na Konferenciji kako 1 tona betona oslobađa oko 1 tonu ugljičnog dioksida, dok jedna tona drvne građe sprema (pohranjuje) oko 1 tonu ugljičnog dioksida!
Prostora za djelovanje ima i u sveobuhvatnom recikliranju proizvoda od drva, kako bi se smanjio pritisak na dobavu sirovina iz šume potrebnih drvoprerađivačkoj industriji.
Naposljetku, podržana je inicijativa za osnivanje interdisciplinarnog Tehničkog instituta za drvo, institucije koja bi trebala djelovati kao stručna potpora razvoju novih vještina i proizvoda visoke dodane vrijednosti u drvnoj industriji za domaće i globalno tržište.